Što se MUP-u mota po glavi zadnjih 50+ godina?

Oblak pojmova automatski generiran wordcloud-om prema učestalosti pojmova u ZSPC-u

Ovako izgleda trenutni Zakon o sigurnosti prometa na cestama kao “oblak pojmova”. Auti i sve što ih se tiče – vozačke dozvole, instruktori, dozvoljene mase, tehnički pregledi… -u prvom su planu, ali među stotinama najčešćih pojmova u tekstu Zakona je samo jedan jedini, osamljeni spomen pješaka i baš niti jedan spomen bicikla, romobila i sl.

Ako se nekih 20-25% cestovnih putovanja odvija pješice, biciklom, romobilom i sl., a u ovom oblaku im gotovo da nema ni traga, nameće se samo po sebi jedno pitanje: je li ovakva “premoć” motornog prometa (efektivno “auta”) u ZSPC-u nastala zato što je društvo prisiljeno najviše se zakonski baviti onima koji uzrokuju najviše problema u prometu u Hrvatskoj?

Kratka povijest hrvatskih šefova države

predsjednici vlade
Kvačice istovremeno označavaju dvije stvari: pripadnost HDZ-u i izglednu osobnu upletenost u zločine i/ili korupciju

Prvi predsjednik samostalne Hrvatske bio je Franjo Tuđman (HDZ) u vrijeme kojeg su njegove ovlasti daleko nadmašivale one predsjednika vlade. Vladao je do smrti 1999. Nekako suprotno suvremenim inicijativama političke desnice da se Tuđmana idealizira, tužiteljica Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, Carla del Ponte, izjavila je 2002. da bi podigla optužnicu protiv Tuđmana za ratne zločine da je i dalje bio živ. Graham Blewitt, tužitelj istog suda, ocijenio je da su za tu optužnicu raspolagali dovoljnom količinom dokaza.

Glasovima manje-više svih stranaka osim HDZ-a, predsjedničke ovlasti drastično su smanjene pa je predsjednik države postao više protokolarna funkcija, a predsjednik vlade glavni nositelj izvršne vlasti. U tom smislu, Tuđmana je na mjestu “šefa države” 2000. naslijedio Ivica Račan (SDP) koji je vladao do 2003. Račanu se prigovaralo štošta (uglavnom vezano za Domovinski rat), ali čak i njegovi izravni politički protivnici Nastavi čitati “Kratka povijest hrvatskih šefova države”

“Prokleti razdjelnici”…ili?

photo_2016-02-28_114231_malaPred nekoliko dana stigao mi je prvi račun za grijanje na osnovu podataka s razdjelnika i to upravo u vrijeme kad su opet postali prvorazredna politička tema na nacionalnoj razini.

Moj račun za siječanj 2016. je oko 40% niži od prosjeka iznosa za siječanj kroz protekle 4 godine, što je, obzirom na model izračuna, čak i manje nego što sam mogao očekivati. Zašto je niži? Nastavi čitati ““Prokleti razdjelnici”…ili?”

U obrani Wikipedije i zdravog razuma

Atomium u Briselu, ukoliko prođe amandman 421
Atomium u Bruxellesu, ukoliko prođe amandman 421

Budući da čitate ovo, sa sigurnošću se može reći da uživate pristup Internetu. S obzirom na to, male su šanse da tokom proteklih nekoliko dana niste niti jednom otvorili Wikipediju, što pretjerano ne čudi jer se radi o 6. najposjećenijoj stranici na Internetu. Možda niste obratili pažnju, ali dočekalo vas je posebno zaglavlje pri vrhu stranice u kojem zbog novih agresivnih zakonskih promjena u EU oko korištenja fotografija javnih prostora Wikimedija – organizacija koja stoji iza Wikipedije – poziva na akciju.

Ako dijelite moje poštovanje i zahvalnost prema toj Wikimediji, nadam se da će vas donje pismo potaknuti i olakšati vam javljanje nekom od naših zastupnika u Europskom parlamentu. Ide otprilike ovako…

Nastavi čitati “U obrani Wikipedije i zdravog razuma”

Milijan Brkić i Tomislav Karamarko ili “koliko nisko društvo može pasti”?

Copy - PasteNetipično kvalitetan članak Jutarnjeg lista odličan je uvodni tekst za bilo koga tko želi jasno razumjeti o čemu se radi u aferi o Milijanu Brkiću, glavnom tajniku HDZ-a i izvanredno štivo: svakako preporučam. Ako vam, naime, pored jeftinih političkih prepucavanja i unakrsnih optužbi nije jasno kome vjerovati, dovoljno je znati da sporni diplomski rad sadrži 1630 redaka teksta, a da je od toga 1285 redaka – dakle, 79%identično izvornom radu stanovitog Stanka Tomića, studenta koji je diplomirao godinu ranije. Ne postoje okolnosti u kojem se takav rad ne bi nazvao školskim primjerom plagijata. To je ono što se filmskim pravnim rječnikom kaže “krivnja van svake razumne sumnje”. Nastavi čitati “Milijan Brkić i Tomislav Karamarko ili “koliko nisko društvo može pasti”?”

Referendum o tome čiji je tata jači

Image
Par u New Yorku 2011. slavi novostečeno pravo da se vjenča (CC BY NC ND, asterix611)

Kao što siguran sam znate, u tijeku je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni Ustava Republike Hrvatske. Tamo negdje, možda iza 3. članka o slobodi, jednakosti i ravnopravnosti spolova, potpisnici bi voljeli dodati stavak o neporecivoj, nedvojbenoj, jednoznačnoj heteroseksualnoj prirodi braka. Možda bi novi stavak bolje sjeo pored članka 62. u kojem se država obvezuje promicati ostvarivanje prava na dostojanstven život…U svakom slučaju, ako se pita potpisnike, u Ustavu će stajati da je brak zajednica muža i žene.

Ali pored svega što se događa, odakle baš sad priča o tome? Nastavi čitati “Referendum o tome čiji je tata jači”

Kronika jednog promašaja: Milan Bandić

Milan Bandić, kandidat za gradonačelnika hrvatskog glavnog grada

2009. Wikileaks je objavio znatan broj diplomatskih dopisa koji su uznemirili duhove širom svijeta, a neki od njih tiču se i našeg malog kutka svijeta. Jedan takav dopis porijeklom iz veleposlanstva SAD-a u Zagrebu posvećen je profilu Milana Bandića, gradonačelnika grada Zagreba i kandidatu za novi mandat. U kratkim crtama piše ovako: Milan Bandić vješto deaktivira političke protivnike potkupljivanjem pozicijama i uslugama. On je autoritativan, okružio se sebi vjernim ljudima, osnovao Zagrebački Holding i za direktore gradskih poduzeća postavio svoje poslušnike, čvrsto kontrolira gdje i tko će što u gradu graditi i ne propušta priliku da zaobiđe gradsku skupštinu kad mu stane na put.

Dopis na stranu, Bandić je za sobom ostavio dugi, masni trag u društvu, medijima i sudskim spisima pa se pred ove lokalne izbore vrijedi prošetati kroz neke od zanimljivosti i složiti malo opsežniji profil ličnosti…

Nastavi čitati “Kronika jednog promašaja: Milan Bandić”

Zar se “hitno” i “strateški” međusobno ne isključuju?

CC BY Kecko
CC BY Kecko

Vlada RH 15.1.2013. objavila je Prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske. Obzirom na bujicu prigovora raznih investitora na razne prepreke ulaganju u Hrvatskoj, inicijativa je načelno za pozdraviti, ali pitanje naravno nije tako jednostavno.

Prije nego krenem s komentarima, ističem da nisam pravnik i da sam prijedlog vidio u zadnji čas, bez prilike da odvojim vrijeme da mu se dublje posvetim pa biste komentare koje ću iznijeti trebali uzeti s rezervom. “Zadnjem času” ću se još vratiti na kraju članka…

Dakle, [nastavak članka]