“Korisniji bi bili da metu ulice ili čiste grafite. Paraziti d.o.o.”
“Srd je vas, poskoci, skakavci i crne udovice!. Sta ce vama radnih mjesta i golf terena, raditi je je pre naporno za napredne proljevtere.”
“skupina neradnika i kvazi-intelektualaca je kao i obicno protiv svakog napretka….”
“Otvorimo vrata izgradnji, pomozimo investitorima, bit će i svima nama bolje. Ne slušajte te ljenguze i neradnike.”
“ima jugofasisticka bratija vremena da protestiraju dan i noc…..jer oni su po tim nakaradnim udrugama samo zbog jugofasisticke politike i love bez rada….ipak ostaju im veleposlanstva raznih austrija,norveske,danske, soros….”
Ovo je nekolicina tipičnih izljeva kakvi u bujicama i potocima prate rad nevladinih organizacija po hrvatskim forumima, fejsbucima, tviterima i u komentarima novinskih članaka. Takva natjecanja u pljuvanju rado pokreću i raspiruju “ugledni investitori” (profila npr. Tomislava Horvatinčića) ili krajnja nacionalističko-katolička desnica (predstavljena ekipom kao npr. Tomislav Planinić, Ladislav Iličić te politički mrtvaci Zlatko Hasanbegović i Tomislav Karamarko), obično zato što guraju projekte u kojima je šteta u pravilu javna, a korist privatna.
Uz obilje anonimaca po forumima i rubrikama za komentare (koji će 5 minuta kasnije u rubrici sport žučno objašnjavati zašto izbornik nogometne reprezentacije pojma nema…), tom se nabacivanju blatom rado pridruže i spomenuti “uglednici” i “stručnjaci” pa tako npr. i HGS-ov Zoran Jeramaz, predsjednik splitskog Savjeta za urbanizam čija je, eto, kćer projektirala Kerumov nesuđeni novi restoran na plaži u šumi na Marjanu. On aktiviste koji su se borili da zaštite Marjan zove ni manje, ni više, nego “neradnici, beskućnici, tko zna što su…” (“tko zna što su” – vrhunski detalj!) Malo južnije, Andro Vlahušić, HNS-ov gradonačelnik Dubrovnika, bez previše skrupula članove inicijative “Srđ je naš” naziva “cinkarošima koji tužakaju svoj grad [UNESCO-u]” – kao u osnovnoj školi, kad budući propaliteti šire stigmu oko “cinkanja” ne bi li se poštedjeli koje kazne, a da i dalje mogu raditi budalaštine.
I to nas vodi temi, a tema je vijest da je Upravni sud srušio Studiju utjecaja na okoliš za projekt na Srđu. Zašto? Ukratko, u procjeni utjecaja na okoliš nisu uzeta u obzir turistička naselja Bosanka Sjever i Jug, dok su ista stavljena u procjenu ekonomskih koristi za lokalnu zajednicu. To predstavlja grubu manipulaciju veličinom obuhvata zahvata ili, drugim riječima, proglasili su projekt prihvatljivim za okoliš bez da su uzeli u obzir utjecaj gradnje sitnice od nešto više od 400(!) apartmana. To, međutim, nije prvi put da su se sudovi oglasili o golfu na Srđu. Ustrajni i požrtvovni aktivisti izborili su se 2014. za presudu Visokog upravnog suda u kojoj stoji da je povećanje obuhvata za golf na Srđu sa 100 na 310 ha bilo protuzakonito (za ilustraciju, približna površina npr. cijele park-šume Marjan ili Maksimira!).
Pred nekoliko godina kad je pozvan da ispuni predizborno obećanje i raspiše referendum o golfu, gradonačelnik Vlahušić odgovorio je sa sad već legendarnim “neću ja raditi vaš posao!” Međutim, sasvim je jasno da jest posao g. Vlahušića, odnosno administrativnog aparata kojim on upravlja da osigura da se gradnja radi prema zakonu (dakle bez nezakonitog širenja projekta) i na način koji brine o zajednici (dakle, prema sveobuhvatnoj i stručnoj analizi utjecaja na okoliš).
S obzirom na to, gospodine Vlahušić, i vi, brojni uvaženi fejsbuk-komentatori, možda bi bilo primjereno da napravite i razvijete velike transparente po zgradama u gradu Dubrovniku upućene inicijativi Srđ je naš. Evo vam i nekoliko ideja za poruke: “oprostite za ružne riječi”, “hvala vam što ste nas spasili kaznenog odgovaranja za moguće višemilijunske štete” i – možda jedna baš od gradonačelnika – “hvala vam što radite moj posao!”
Upozorenje: autor je simpatizer niza nevladinih udruga i njihovih inicijativa te je i sam antidržavni, soroševski element koji strpljivo, o svom trošku, u svoje slobodno vrijeme rovari kako bismo u Hrvatskoj malo kvalitetnije živjeli. Ovaj tekst nije nagovor na aktivizam ili suzdržavanje od istog.
Regoč 